Biškup Živković prodikuje na osmini Majke Božje u Luksemburgu

Luksemburg/Željezno, 10. maja 2026. – U okviru tradicionalne osmine Majke Božje u Luksemburgu – godišnjega shodišća k „Batriteljici žalosnih“ u katedrali Naše Gospe – dr. Egidius J. Živković, željezanski biškup, je održao 10. maja 2026., na poziv Jean-Claude Hollericha, svetačnu prodiku. Ovogodišnje geslo osmine glasi: „Biti človik danas, ovde i sada.“

U svojoj prodiki je Živković iskoristio vrimensku povezanost s Danom Europe (9. maj) da snažno apelira na europske vridnosti i človičnosti. Uz mnoge državne i gradske političare, na tradicionalnom shodišću je bio nazoči i nekadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker. Skupa s hodočasniki/cami iz Luksemburga, na svetoj maši i prošeciji su sudjelivali i brojni hodočasniki/ce iz drugih zemalj – posebno iz Kevelaera (Nimške). Majka Božja Batriteljica žalosnih tako zrači i izvan luksemburškoga prostora. Biškup Živković je na kraju svete maše predao kardinalu križ sv. Martina, u ki je ugradjen dio želiza iz Željezne zavjese. Biškup i kardinal su ga skupa položili kot zavjetni dar Majki Božjoj na oltar.

Svečevanje s europskom porukom

Luksemburg svečuje 9. maja Dan Europe, kot državni svetak – posebnost ku je biškup Živković posebno pohvalio u svojoj prodiki. Za njega Dan Europe ni samo povijesni datum: on je spomenuo temeljne vridnosti, na ka počiva Europska unija i o koj se zrcali židovsko-kršćansko jerbinstvo Europe – poštovanje ljudskoga dostojanstva, sloboda, mir, pomirenje i solidarnost.

„Kako je lipo da je Dan Europe ovde u Luksemburgu i svetak ki nas na to spominje“, rekao je Živković. Gledajući rastuću podjelu, populizam i mržnju prema strancem u Europi, pozvao je na budnost i djelovanje: Crikve su suodgovorne za zajedničtvo skupnoga europskoga doma. Biškup Živković bi kanio da Dan Europe i kod nas u Austriji i u drugi država članice EU-a bude svetak – kot važan znak približavanja i zajedničkoga identiteta.
 

Tri stavi za uspješno človičanstvo

Živković je na Marijinoj peldi izrazio tri temeljne stavi ki su danas najvažnija za kršćanski i ljudski žitak:

Slušati: U digitalnimi sadržaji napunjenom svitu je osebujno važna i potribna sposobnost istinskoga šlušanja – riči Božje i bližnjih. Sinodalni proces Crikve, pod peljanjem Pape Franje, je obnova tog stava.

Gledati: Kraj gledati je najlagje – ali ni kršćanska opcija. Kot primjer Živković je spomenuo Mariju na piru u Kani: svojim pažljivim pogledom mogla je pomoć mladim u nevolji i tako postati „Batriteljica žalosnih “. Ta stav je danas posebno potriban u Europi: kod obrambi ljudskoga života do prirodne smrti, tako i u zauzimanju za društvenu povezanost. Predrasude, huskanje i mržnja protiv strancev je sve jače nazoči, - populisti i demagogi hasnuju „jednostavna rješenja“ da bi pridobili ljude za svoje ideologije. Crikva se mora suprotstaviti za vridnosti, ke obdržu Europu: slobodu, mir, pomirenje i solidarnost. I boji u Ukrajini i na Bliskom istoku zniču mirni skupni život, ku Europa pozna već 81 ljet. Zato se Živković pridružio mirovnom apelu Pape Leona XIV.: „Zaustavite boj – zaustavite se – boj je skandal za cijelo človičanstvo!“

Pojti van: Kršćanska vjera nastoji obernuti se prema van, prema ljudem. Pozivajući se na nedavno preminuloga biškupa Joachim Wankea iz Erfurta, Živković je spomenuo „djela milosrdnosti“– nanovič prevedena za današnje vrime: pripadnost na mjesto isključivanja, slušanje na mjesto ravnodušnosti, istina na mjesto lažnih visti, solidarnost na mjestio egoizma.

Veza med Željeznom i Luksemburga

Biškup Živković prihvatio je poziv Jean-Claude Hollericha, s kim ga povezuje dugogodišnje prijateljstvo: kardinal je 2022. ljeta skupa s Živkovićem svečevao svetak patrona biškupije i zemlje svetoga Martin iz Toursa, u stolnoj crikvi u Željeznu. Sve dvi katedrale isto čuvaju čudotvorni kip „Batriteljice žalosnih“ – skupni duhovni koren ki jur dugo povezuje nadbiškupiju Luksemburg i Željezansku biškupiju.

slika: